U BO®IĆNOJ NOĆI SONDA HUYGENS ODVAJA SE OD CASSINIJA I KREĆE PREMA TITANU

Nakon sedmogodi¹njega putovanja europska sonda Huygens trebala bi se u bo¾ićnoj noći odvojiti od orbitera Cassinija i krenuti na put prema Titanu, tajnovitom Saturnovu mjesecu 1,25 milijardi kilometara udaljenom od Zemlje, do kojega bi trebala stići 14. siječnja.

NASA-in orbiter Cassini, koji je 17. prosinca u¹ao u Titanovu putanju, izbacit će sutra oko 5 sati ujutro modul Huygens koji će se od matičnoga broda udaljiti brzinom od 35 cm u sekundi i sedam puta okrenuti oko svoje osi kako bi zadr¾ao putanju prema Titanu. Samo odvajanje neće se moći promatrati u realnom vremenu.

SVEMIRSKI OTPAD PRIJETI SATELITIMA

Pri brzinama od skoro 50.000 kilometara na sat i najmanji komad svemirskog otpada mo¾e izazvati ozbiljna o¹tećenja na satelitima koji se nalaze u Zemljinoj orbiti, a tog otpada sve je vi¹e, upozoravaju stručnjaci Europske svemirske agencije (ESA).

Najveću opasnost predstavljaju predmeti od jednog do 10 centimetara veličine jer su premali da bi ih se otkrilo radarom a imaju dovoljno kinetičke energije da nanesu ozbiljna o¹tećenja. Posebni ´¹titovi´ na svemirskim letjelicama i satelitima zasad mogu ponuditi samo za¹titu od predmeta velikih do jednog centimetra.

POSADI MEĐUNARODNE SVEMIRSKE POSTAJE PONESTAJE HRANE

Dvojici članova posade Međunarodne svemirske postaje (ISS) ponestaje hrane zbog čega im je dana uputa da smanje obroke, priopćila je u četvrtak američka svemirska agencija NASA.

Du¾nosnici NASA-e rekli su da zalihe hrane na postaji mogu potrajati od sedam do 14 dana nakon Bo¾ića zbog čega je ključno da ruski teretni brod koji opskrbljuje ISS dopremi hranu 24. prosinca kako je planirano.

Ukoliko ne¹to pođe krivo NASA-i neće preostati ni¹ta drugo nego da dvojicu članova posade vrati na Zemlju početkom siječnja.

SATURNOV MJESEC TITAN MO®DA IMA OCEANE

Znanstvenici koji istra¾uju fotografije Saturnova mjeseca Titana izvijestili su kako postoji mogućnost da na tom nebeskom tijelu postoje oceani.

Radarske snimke pokazuju neke tamne dijelove koji bi mogle ukazivati na postojanje tekućeg metana ili etana. Znanstvenici pretpostavljaju da je riječ o ugljikovodičnim oceanima i jezerima.

PRVI PRIVATNI ORBITALNI LET

Američka svemirska letjelica s pilotom SpaceShipOne u ponedjeljak je bez te¹koća sletjela u Kaliforniji nakon uspje¹no izvedenog prvog privatnog orbitalnog leta u povijesti, priopćili su organizatori.

Dolazak letjelice pljeskom i uzvicima pozdravilo je vi¹e tisuća gledatelja koji su se okupili pred aerodromom Mojave, u pustinjskom području 160 kilometara sjeverno od Los Angelesa.

TRANZIT VENERE ISPRED SUNCA

U utorak od 7,20 do 13,32 sata iz Hrvatske će se moći vidjeti tranzit Venere preko Sunčeva diska, ¹to nije vidio niti jedan ¾ivući stanovnik Zemlje, jer se posljednji put dogodio 6. prosinca 1882. godine.

S obzirom da je Venera bli¾e Suncu nego Zemlja, obilazi Sunce br¾e i vidjet će se kao crna točka koja prelazi preko Sunčevog diska u ravnoj liniji konstantnom brzinom.

Venerin tranzit vidi se tek otprilike svakih 120 godina zato ¹to Venerina putanja oko Sunca nije paralelna Zemljinoj. Taj nebeski događaj spada u kategoriju 'jednom u ¾ivotu' jer se pro¹li put odigrao 6. prosinca 1882., dok sljedeći tranzit Venere preko Sunca, 6. lipnja 2012. godine neće biti vidljiv iz na¹ih krajeva.

SPA©AVANJE TELESKOPA HUBBLEA

Američka Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir od znanstvenika i tvrtki slu¾ebno je zatra¾ila prijedloge o lansiranju robota koji bi spasio svemirski teleskop Hubble. NASA je prije planirala pustiti 14-godi¹nji teleskop Hubble da "umre" kad mu se isprazne baterije, ¹to bi se moglo dogoditi već 2007., ali val prosvjeda znanstvenika i javnosti prisilio je NASA-u da promijeni odluku.

Hubble je vrlo popularan orbitalni instrument koji je od 1990. snimio vi¹e od stotinu tisuća fotografija i to dublje u svemiru od bilo kojega prije. Uzbudljive i često slikovite fotografije zadivile su astronome i javnost, a znanstvena zajednica dobila je bolji uvid u ono ¹to le¾i dalje od Sunčevog sustava. Iako su se nedavno mogla čuti razmi¹ljanja da će Hubble spa¹avati i međunarodni konzorcij digne li NASA ruke od njega, upravitelj NASA-e Sean O'Keefe rekao je da njegova agencija sad slu¾beno razmi¹lja o slanju robotske misije koja će omogućiti dalji rad teleskopa, ali robota treba poslati s novim baterijama i znanstvenim instrumentima prije kraja 2007., a prijedloge za takvu misiju znanstvena zajednica mora dostaviti do sredine srpnja ove godine.

KINA SE UKLJUČUJE U UTRKU I PLANOVIMA O STALNOJ SVEMIRSKOJ POSTAJI

Nakon ¹to je pro¹le godine poslala prvog čovjeka u orbitu Kina je objavila kako u sljedećih 15 godina namjerava izgraditi i vlastitu svemirsku postaju sa stalnom posadom. To je objavio prvi čovjek kineskog svemirskog programa Wang Yongzhi, a prenose u utorak kineski mediji.

Prema njegovim riječima, Kina je u posljednjih 11 godina u svemirski program ulo¾ila 18 milijardi juana (2,18 milijardi američkih dolara). U okviru toga programa Kina će izgraditi postaju sa stalnom posadom, za ¹to će biti potrebno oko 15 godina.

METAN JE DOKAZ ®IVOTA NA MARSU

U Marsovoj atmosferi pronađen je metan, a znanstvenici vjeruju da bi to otkriće moglo biti dokaz da na Marsu ima ¾ivota. Metan je detektiran teleskopom sa Zemlje, a nedavno je otkriće potvrđeno i instrumentima koji se nalaze na sondi Mars Express Europske svemirske agencije (ESA).

Otkriveni metan u atmosferi Marsa mo¾e "pre¾ivjeti" vrlo kratko, ¹to znači da se njegove količine neprestano obnavljaju. To je moguće na dva načina: na Marsu ili postoje aktivni vulkani, no niti jedan jo¹ nije otkriven, ili su za proizvodnju metana odgovorni - mikrobi .

OPPORTUNITY NA OBALI NEKADA©NJEG MORA

U NASA-i vjeruju da su rover Opportunity uspjeli parkirati na obali nekada¹njeg slanog mora. Slike koje je poslao ukazuju na konfiguraciju stijene preko koje je nje¾no tekla slana voda. "Mislimo da je Opportunity stigao do obale nekada¹njega mora", rekao je dr. Steve Squyres sa Sveučili¹ta Cornell u New Yorku, zadu¾en za znanstvenu misiju robota na Marsu. Jedna od zadaća robota na Marsu bila je ispitati područja za koja se vjeruje da su bila prekrivena vodom. Ako je bilo vode, ka¾u teoretičari, mo¾da je bilo i ¾ivota.

BEZ MJESECA NE BI BILO ®IVOTA NA ZEMLJI

Prije četiri milijarde godina, na početku ¾ivota na Zemlji, Mjesec je bio mnogo bli¾e Zemlji ¹to je izazivalo vrlo česte morske mijene zbog kojih se mijenjala i slanost obale, a britanski znanstvenik pretpostavlja da je ba¹ to potaknulo evoluciju prvih biomolekula sličnih DNK.

Prema jednoj teoriji o početku ¾ivota, molekule slične DNK ili RNK koje su se replicirale pojavile su se kad su se siću¹ne preteče tih molekula polimerizirale u duge nizove. Ti su nizovi poslu¾ili kao model za druge molekule koje su se na njih vezale i stvarale dvostruke polimere slične DNK.

PLANETOID SEDNA - NAJUDALJENIJE POZNATO TIJELO U NA©EM SUNČEVOM SUSTAVU

Planetoid Sedna udaljen je vi¹e od 12 milijardi kilometara od Zemlje i smatra se najudaljenijim poznatim tijelom u na¹em Sunčevu sustavu.

Njegov je promjer između 1.280 i 1.760 kilometara, ili oko tri četvrtine veličine Plutona. Planetoid Sedna, nazvan po eskimskoj bo¾ici, majci morskih ¾ivotinja na Arktiku, nalazi se vi¹e od tri puta dalje od Sunca nego Pluton.

KONAČNO RIJE©ENA TAJNA URANA

Uran znanstvenike intrigira jo¹ otkako je kraj njega 1986. godine proletio Voyager 2 i otkrio da njegovo magnetno polje ru¹i sve dotada¹nje spoznaje o planetima.Dokazi sa Zemlje, Jupitera i Saturna govore da bi se magnetna polja planeta trebala pona¹ati kao magneti, sa sjevernim i ju¾nim polom koji se nalaze pribli¾no uz os vrtnje. No Uran se, kao i Neptun, pona¹aju potpuno drukčije. Njihova su magnetna polja okrenuta (linija sjever-jug smje¹tena je na pola puta do ekvatora ili jo¹ bli¾e), a osim toga svaki ima dva sjeverna i dva ju¾na pola, kao da su polje stvorila dva magneta.

SNIMKE KRATERA BONNEVILLE NA MARSU RAZOČARALE NASA-INE ZNANSTVENIKE

NASAin robot Spirit napokon je stigao do odreti¹ta na Marsu, 200 metara ¹irokog kratera nazvanog Bonneville, no znanstvenici su pomalo razočarani jer se prema poslanim snimkama čini da u krateru nema povr¹inskih stijena koje bi mogle otkriti geolo¹ku povijest tog dijela Marsa.

Znanstvenici su mislili da je Bonneville dubok najmanje 20 metara te da će robot moći proučavati njegove strme, stjenovite zidove. No, prve fotografije pokazuju da je krater plitak i pjeskovit te da na tom mjestu nema povr¹inskih stijena.

U RUSIJI OSMI©LJAVAJU NOVI SVEMIRSKI BROD S POSADOM

U Rusiji osmi¹ljavaju novi svemirski brod za vi¹ekratnu upotrebu, koji će zamjeniti postojeći "Sojuz", i u kojem će biti mjesta za ¹est članova posade. Nova bi se letjelica trebala vinuti u svemirska prostranstva već 2010. godine, izjavio je za RIA "Novosti" zamjenik rukovoditelja Znanstveno-tehničkog centra korporacije "Energija" Boris Sotnjikov. "Brod koji mi razrađujemo pod radnim nazivom "Clipper" namjenjen je za odvo¾enje posade i prijenos tereta na orbitalne stanice, a u slučaju potrebe, za hitnu evakuaciju kosmonauta i opreme na Zemlju", rekao je Sotnjikov.

MARS EXPRESS SNIMIO NAJVI©I VULKAN U SUNČEVOM SUSTAVU

Pariz -- Europska svemirska agencija objavila je u petak da je njezina sonda Mars Express koja kru¾i oko Marsa detaljno i precizno snimila najvi¹i vulkanski vrh u Sunčevom sistemu, Olympus Mons, visine 22 km iznad okolnog tla. Slike pokazuju unutra¹njost vulkana, kru¾nu depresiju iz koje je magma izlazila ili se povlačila. Samo sredi¹te vulkana je dubine tri kilometra. Slike su napravljene sa visine od 273 km iznad povr¹ine, koristeći stereo kameru visoke rezolucije, koju je dizajnirao glavni istra¾ivač zadu¾en za fotografiju njemački profesor Gerhard Neukum.

MJESEC KAO ASTRONOMSKA POSTAJA

Be¾ivotni bi Mjesec mogao postati raj za astronome, idealno mjesto za teleskope i ostale naprave za promatranje nebesa kao nikada do sada.

Stvaranje promatračnice na Mjesecu je bio jedan od prijedloga razmatranih tijekom petog sastanka Međunarodne radne skupine za istra¾ivanje mjeseca (ILEWG - International Lunar Exploration Working Group) koji se odr¾avao tjedan dana na Kohala Coastu na Hawaima. Astronauti, znanstvenici i in¾enjeri, kao i poslovni ljudi i poduzetnici su raspravljali o načinima pretvaranja bezličnog Mjeseca u ¾ivahni izvan-zemaljski kontinent za znanstvena istra¾ivanja, ispitivanja tehnologija, proizvodnju energije, čak i u vje¾bali¹te za buduće ekspedicije na Mars.

Predstavnici raznih naroda sa svemirskim programima, uključujući Kinu, Indiju i Japan, su sudjelovali u ovom događanju kako bi razvili svjetska i međusvjetska partnerstva za unaprjeđenje programa za istra¾ivanje Mjeseca.

OTKRIĆE VODENOG LEDA NA MARSU BI MOGLO BITI "VRH LEDENJAKA"

Znanstvenici iznose detaljne dokaze o ogromnim količinama vodenog leda ispod same povr¹ine Marsa. Ovo otkriće, koje potvrđuje preliminarne podatke objavljene u prvoj polovici 2003., bi trebalo pomoći u odgovoru na jako staro pitanje kamo je oti¹la voda drevnog Marsa i vjerojatno je da će potaknuti zanimanje za tra¾enje znakova ¾ivota na crvenom planetu.

MARS ODYSSEY USPJE©NO IZVLAČI KLJUČNU ZNANSTVENU KONZOLU

NASA-ina letjelica Mars Odyssey je pre¹la veliku mehaničku prepreku kada je 4. lipnja izvukla dugački jarbol na čijem vrhu su istr¾ivački senzori. Znanstvena oprema je ključna pri utvrđivanju kemijskog sastava Marsove povr¹ine.

In¾enjeri u Lockheed Martin Astronautics blizu Denvera u Koloradu - koji su proizveli Odyssey - izvje¹tavaju da je sve dobro pro¹lo pri izvlačenju letjeličine 6,2 metarske konzole.

Spektrometar za gama zrake (gamma ray spectrometer - GRS) je pričvr¹ćen na vrhu konzole. Taj uređaj je onaj isti koji je zabilje¾io goleme zalihe podzemnog vodika u obliku vodenog leda. Pričvr¹ćivanjem GRS-a na konzolu, interferencija prouzročena gama zrakama same letjelice je minimizirana.