PLUTON IZGUBIO STATUS PLANETA

Pluton vi¹e nije planet, a Sunčev sustav će ih od danas imati osam tih svemirskih tijela, odlučili su svjetski astronomi na konferenciji koja se odr¾ava u Pragu. Tako su okončana vi¹etjedna nagađanja o broju planeta koje će imati na¹ Sunčev sustav.
Podsjetimo, oko 3.000 astronoma i drugih znanstvenika iz cijelog svijeta okupilo se jo¹ pro¹log tjedna u Pragu kako bi odlučilo odgovara li Pluton, otkriven 1930. godine, definiciji planeta.

Pluton je jedini (već sada biv¹i) planet kojeg su otkrili Amerikanci pa je taj status zahvaljujući jakom američkom ponosu i lobiju zadr¾avao sve do danas. No, znanost i razum su odnijeli pobjedu nad politikom. Jo¹ se ne zna hoće li Pluton biti klasificiran kao asteroid, pluton (nova kategorija svemirskih tijela) trans-neptunsko tijelo.

HRVATSKA PRIMLJENA U PUNOPRAVNO ČLANSTVO EUMETSAT-a

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Dr. Dragan Primorac i generalni direktor EUMETSAT-a, Dr. Lars Prahm, potpisali su 11. srpnja 2006. godine, u prostorijama ministarstva u Zagrebu, sporazum o pristupanju Hrvatske u punopravno članstvo Evropske organizacije za iskori¹tavanje meteorolo¹kih satelita - EUMETSAT (European Organisation for the Exploitation of Meteorological Satellites), sa stupanjem na snagu od 01. siječnja 2007. godine.

Status punopravne članice omogućiti će Hrvatskoj puno sudjelovanje u EUMETSAT-ovom procesu dono¹enja odluka, puni pristup svim EUMETSAT-ovim podacima, uslugama i proizvodima, omogućiti hrvatskoj industriji da se natječe za poslovne ugovore, te bolju interakciju i učestalije treninge osoblja u kori¹tenju satelitskih podataka.

Iako donosi mnogobrojne koristi razvoj, izrada, lansiranje i odr¾avanje sofisticiranih satelita u orbiti (kao i zemaljske infrastrukture, opreme i kadrova) zahtjevan je i skup posao, koji u financijskim iznosima mo¾e prema¹ivati i 1 milijardu Eura. S druge strane, meteorolo¹ki sateliti se grade i lansiraju u intervalima od nekoliko godina, te po nekim općim kalkulacijama (samo u financijski mjerljivoj sferi) donose desetorostruki povrat ulo¾enih sredstava.

NATJEČAJ ZA FULBRIGHTOVU STIPENDIJU S PODRUČJA ASTRONOMIJE I AERONAUTIKE

Američko veleposlanstvo u Zagrebu putem na¹e web stranice objavljuje novi natječaj za Fulbrightovu stipendiju iz područja astronomije i aeronautike. Molimo sve zainteresirene da pročitaju sadr¾aj natječaja u nastavku...

NASA ĆE ZABITI SONDU U MJESEC

NASA planira zabiti svemirsku sondu u povr¹inu Mjeseca 2009. godine, a brzina pri kojoj će doći do sudara iznosit će oko 9000 kilometara na sat. Predviđa se eksplozija takve snage da će biti vidljiva uz pomoć teleskopa sa Zemlje, u ponedjeljak je izvjestila američka Svemirska agencija.

Zabijanje sonde u Mjesec dio je misije koja uključuje mjesečev orbiter, a čiji je cilj potraga za ledom na Zemljinom prirodnom satelitu.

NASA-ini znanstvenici predviđaju da bi sudar mogao stvoriti rupu veličine trećine nogometnog igrali¹ta, a raznesene ostatke Mjeseca "razbacati" po svemiru.

Nakon sudara svemirske sonde sa Mjesecom, matični brod koji će lansirati sondu proletjet će iznad kratera stvorenog eksplozijom te potra¾iti tragove leda ili vodene pare, slično NASA-inoj misiji provedenoj pro¹log srpnja, prilikom čega je sonda zabijena u komet.

BESPILOTNI ZRAKOPLOV ZA MARS

ESA i Euroavia (Europsko udru¾enje studenata zrakoplovstva i astronautike) pozivaju studente na podno¹enje ideja za bespilotni zrakoplov (UAV - Unmanned Aerial Vehicle) pogodan za istra¾ivanje Marsa i let u njegovoj atmosferi.

Svi europski studenti zrakoplovstva i astronautike (uključujući hrvatske studente) sa najmanje dvije godine polo¾enih studija mogu učestvovati u natjecanju. Studenti trebaju poslati rad veličine od 3 do 10 stranica na temu "Unmanned Aerial Vehicle for Mars" (Bespilotni zrakoplov za Mars).

Autori 25 najboljih radova biti će pozvani sudjelovati u trotjednoj dizajnerskoj radionici (između 16. srpnja. i 05. kolovoza 2006. godine) u ESA-inom istra¾ivačkom i tehnolo¹kom centru (ESTEC) u Nizozemskoj. Tijekom radionice studenti će, zajedno sa stručnjacima iz industrije i drugih institucija, raditi na preliminarnom dizajnu bespilotnog zrakoplova za Mars.

Odabranim učesnicima biti će pokriveni svi glavni tro¹kovi putovanja i boravka. Najbolji radovi biti će odabrani na temelju znanstvene i stručne utemeljenosti, domi¹ljatosti i tehničke kvalitete rada. Ocijenjivati će ih profesionalci iz aerospace industrije, ESA-e i različitih institucija.

Radove sa svim potrebnim dokumentima i osobnim podacima treba poslati najkasnije do 21. travnja 2006. godine, na slijedeću e-mail adresu: applications@dewo06.net.

PRVI BRAZILAC U SVEMIRU

Prvi brazilski astronaut Marcos Pontes i njegovi ruski i američki kolege poletjeli su u četvrtak u 2.30 iz ruske svemirske stanice u Bajkonuru prema Međunarodnoj svemirskoj stanici ISS.

Raketi Sojuz FG trebalo je devet minuta da u orbitu izbaci brod Sojuz TMA-8 koji prevozi tri astronauta, na vi¹e od 200 km visine.

Brod Sojuz s Pontesom, Rusom Pavelom Vinogradovim i Amerikancem Jeffreyjem Williamsom spojit će se u subotu ujutro s Međunarodnom svemirskom stanicom, jedinstvenim orbitalnim kompleksom izgrađenim nakon nestanka stanice Mir 2001.

POMRČINA SUNCA

U srijedu, 29. o¾ujka, dijelovi Brazila, Afrike, Turske, sredi¹nje Azije i Mongolije imat će potpunu pomrčinu Sunca, dok će djelomična biti vidljiva iznad puno ¹ireg područja, uključujući veći dio Europe.

Unutar uske staze potpune pomrčine promatrači će moći vidjeti Sunčevu koronu, efekt 'dijamantnog prstena' i moguće velike Sunčeve baklje koje će se navirivati iza Mjesečevih planina.

Izvan staze totaliteta, pogled će biti pone¹to drugačiji, ali ne manje lijep: promatrači će vidjeti srpasto Sunce na nebu i srpaste sjene na tlu.

NASA NASTAVLJA PRIPREME ZA LANSIRANJE LETJELICE PREMA PLUTONU

NASA nastavlja pripreme za lansiranje prve svemirske letjelice prema Plutonu, koje je predviđeno a siječanj, priopćila je NASA. Polijetanje sonde "New Horizons" odgođeno je s 11. siječnja do najranije 17. siječnja kako bi se zbog mogućih pote¹koća sa spremnicima goriva na raketama provela dodatna ispitivanja.

"New Horizons" omogućit će istra¾ivanje jedinstvenoga svijeta, a gotovo 500 kg te¹ka letjelica trebala bi u narednih devet godina proputovati cijeli Sunčev sustav i doletjeti do Plutona i njegova mjeseca Harona 2015. te omogućiti do sada najbli¾i pogled na najmanji planet u sustavu.

NOVO SUNCE NA VIDIKU

Američki astronomi uočili su oko zvijezde slične Suncu omotač sačinjen od krhotina planeta, prostor u kojem mo¾da nastaju planeti slični Zemlji tijekom procesa koji bi mogao rasvijetliti tajnu nastanka Sunčeva sustava.

Čini se da zvijezda, udaljena 137 svjetlosnih godina, ima asteroidni pla¹t u kojem se sudaraju ostaci nekada¹njih planeta.