Interview

Sunčev sustav
O raketama


Sponzori



 


Untitled Document

Arhitektura u svemiru



Zivot u otežanim okolnostima, i pripadajuća mu arhitektura, uvijek je bio predmet rasprava i pomicanje granica spoznaje i inovacija. Ovdje ćemo reći nesto o otežanim uvjetima u svemiru i opisati neke od mogućih scenarija za izmještanje životnog prostora na druga, umjetno kreirana mjesta. Nekoliko teorija koje su razvili poznati laboratoriji i univerziteti, mogu poslužiti kao model pri razmišljanju o ovoj temi. Ovdje je opisano nekoliko modela razvoja prema kronološkom razmaku.

Tema članka nije bavljenje specifičnim projektima i njihovim razradama do detalja. Trenutno je samo bitno da pokušamo približiti si teoretski svijet koji bi mogli načiniti i izgraditi. Osim toga važno je napomenuti da su neke od ideja daleko ispred svoga vremena ali koliko se god to trenutno činilo nemogućim, u dogledno vrijeme bit će svakodnevnica. Naučili smo iz prošlosti da su vizije i maštanja sa dozom znanosti prilično dobar motivator za napredak i realizaciju nejsmjelijih ideja.

Prema tome naše maštanje se ipak, uz pomoć tehnologije i suradnje velikih timova raznih stručnjaka, pojavljuje u stvarnosti i daje nam mali uvid u ono što će tek nastupiti u budućnosti.

Sadašnje stanje

LEO

"Ako se nalazite u orbiti (misli se na LEO - Low Earth Orbit), na pola puta ste do bilo kojeg mjesta u Sunčevom sistemu" napisao je relativno davno A. Heinlein, i veoma zorno opisao najveću prepreku ubrzanijem tempu osvajanja svemira. Naime, dovođenje korisnog tereta u LEO sa Mjeseca zahtjeva svega 22% energije potrebne da se jednaka količina tereta podigne sa Zemlje.


X-33
Situacija je prilično nejasna odustajanjem NASA-e od X-33 i X-34 koncepta, ocjenjujući ih preambicioznim, a koji su obećavali spustiti cijenu lansiranja na otprilike 2000$/kg (sada 20000$/kg za Space Shuttle). To znači da će se SAD i ubuduće oslanjati na svoju Shuttle flotu, te na Titan i Atlas rakete. Sjedne strane to i ne čudi, budući da su te letjelice relativno mlade. Projektirane su za stotinu letova, a najstarije letjelice Discovery i Columbia imaju svaka svega oko 25 letova.

Rusija s druge strane zbog problema sa sredstvima obustavila je serijsku proizvodnju Soyuza. Njihove rakete tipa Proton i Energija većinom lete za strane naručitelje.
Francuske Arianne 4 i 5 kao dio ESA-e više su specijalizirane za komercijalna lansiranja telekomunikacijskih satelita, i letjelica bez ljudske posade, to se velikim dijelom odnosi i na Japan.
Kina je lansirala čovjeka u svemir, i time se pridružila SAD-u i Rusiji.


ISS "Alpha"
Slijedeći važan aspekt LEO jesu orbitalne stanice. Deorbitiranjem ruske orbitalne stanice "Mir", jedina orbitalna stanica ostala je ISS "Alpha" čijih bi 400 tona trebalo biti u potpunosti podignuto u orbitu do 2005 godine. Ovu stanicu zajednički rade SAD, Rusija, zemlje članice ESA-e, kao i japanska i kanadska svemirska agencija, i koja bi bar u prvo vrijeme trabala imati posadu od šest ljudi.

Orbitalna stanica "Alpha" u stvari je veliki laboratorij u uvjetima mikrogravitacije, i njegova primarna svrha je provođenje različitih eksperimenata koji bi trebali rezultirati našim boljim razumjevarnjem bioloških, kemijskih i fizikalnih procesa, kao i njihova primjena u različitim tehnologijama, bile one vezane za svemir ili ne. Informacije o životu ljudi u takvim uvjetima velikim će dijelom utjecatina buduće planiranje misija sa ljudskom posadom.

U uvjetima mikrogravitacije, rad, spavanje, hranjenje i održavanje osobne higijene pretpostavlja sustave sa kojim se nijedno projektiranje prostora za rad i stanovanje do sada nije susretalo, kao i slobodno kretanje u bilo kojem pravcu, relativnost pojmova "gore" i "dolje" čini da preispitamo ono što znamo ili mislimo da znamo o navikama i potrebama ljudi koji u takvim sredinama djeluju. DALJE >>


KRATKOROČNE STRATEGIJE
SREDNJEROČNE STRATEGIJE
DUGOROČNE STRATEGIJE

croatian space agency, croatia, astronomy, croatia, telescope, telescope lanses, rocket, camera, space, agency