hrvatska svemirska agencija

Kratkoročne strategije

RESURSI U RELATIVNOJ BLIZINI ZEMLJE

Kad se govori o resursima u relativnoj blizini Zemlje to se odnosi prije svega na Mjesec, zatim na bliže asteroide (ne na asteroidni pojas), komete koje ciklički dolaze u blizinu Zemlje, kao i Mars.

MJESEC

Iako je čovječanstvo već bilo na Mjesecu, pravo osvajanje mjeseca tek bi se trebalo dogoditi. Onog trenutka kada korištenje resursa mjeseca postane ekonomski isplativo počet će u pravom smislu Svemirsko doba. Vrata su zasad samo oškrinuta.

Prva stvar koju ćemo trebati s Mjeseca bit će kisik. To je element koji je najrasprostranjeniji na Mjesecu. Kemijski motori troše maseno u gorivu 85% kisika i 15% vodika. Kao što je spomenuto svega 22% energije je potrebno da ista količina tereta prenese u LEO s površine Mjeseca nego sa Zemlje. Iz toga se vidi da je opskrba gorivom za orbitalne stanice i letjelice u orbiti oko Zemlje, kao i za cijeli cislunarni prostor daleko isplativija od originalno lunarnog kisika nego sa Zemlje. Da bi to bilo moguće potrebno je izgraditi postrojenja za rafiniranje kisika. Ostali materijali izrazito prisutni na Mjesecu su silicij, željezo, aluminij, titan, magnezij, uran i sl.

Prve lunarne stanice gradit će se modularno, poput današnjih orbitalnih stanica. kao potpuni prostorni prefabrikati, koji će se zatim dopremiti do Mjeseca To će se odnositi kako na module za smještaj ljudi, tako i na industrijska postrojenja.

Zbog nedostatka globalnog magnetskog polja i atmosfere, solarna i kozmička radijacija nesmetano dolazi do površine, a temperaturni raspon je između –120°C i 100°C ovisno o stupnju izloženosti Suncu. S druge strane nedostatak gotovo bilo kakve seizmičke aktivnosti, kao i šestina gravitacije pruža jedinstvene uvjete za građenje.

ASTEROIDI I KOMETE

Asteroidi i komete predstavljaju resurs na koji se ozbiljno računa, kako zbog količine i raznovrsnosti materijala koji se na njima nalaze (kako metala tako i leda, plinova i sl.), tako i zbog relativno lake dostupnosti (beznačajna gravitacija, laka doprema do habitata...)



MARS

Za razliku od Mjeseca koji, kako nam je Apollo pokazao, može predstavljati izlet od tjedan dana, put na Mars zahtjeva ozbiljniji pristup i znatnu infrastrukturu.

Misija na Mars zahtjevala bi nekih 600 dana trajanja, 100 dana za put do Marsa, 400 dana na površini, i 100 dana za povratak. Razlog tome je promjena udaljenosti između Zemlje i Marsa, tokom njihovog gibanja oko Sunca (prostoje prijedlozi Prof. Yigal Ronen za korištenje nuklearnih motora s Americijem-242 koji bi teoretski trebala ovaj put skratiti na svega 2 tjedna)




Jedna tako kompleksna misija s najvjerojatnije šesteročlanom posadom, zahtjeva priličnu količinu opreme za održavanje života posade, tako da će prije samog odlaska ljudi na Mars (sadašnje prognoze kažu do 2020) biti više automatskih misija koje će dopremiti sve potrebno budućim istraživačima.

Prve misije na Mars predstavljat će izrazito istraživačke misije, one će analizirati mogućnost iskorištavanja lokalnog materijala, i tek u skladu s tim bit će moguće planirati daljnje iskorištavanje, kao i potencijalnu kolonizaciju. Mars predstavlja najgostoljubivije mjesto u Sunčevom Sistemu osim naravno Zemlje, ali ta činjenica više govori o drugim mjestima nego o Marsu samom. Temperature se na ekvatoru iznimno rijetko podižu iznad 0°C, nedostatak atmosfere sposobne da održi vodu u tekućem stanju, nedovoljna zaštita od ultraljubičastog, kao i kozmičkog zračenja, nedostatak magnetskog polja. i sl.

S druge strane obilje vode na polovima, i moguće u podzemnim rezervoarima, nedostatak sezmike, obilje metala potrebnih za samodostatnost i potencijalni rast kolonije, niža gravitacija omogućuju nam da gledamo na Mars kao potencijalno i u perspektivi gostoljubivo mjesto. DALJE >>


UVOD
SREDNJEROČNE STRATEGIJE
DUGOROČNE STRATEGIJE

croatian space agency, croatia, astronomy, croatia, telescope, telescope lanses, rocket, camera, space, agency